Bioplinska elektrana Orehovec d.o.o.

00 bioplinska elektrana orehovec

Adresa sjedište: Sv. Petar Orehovec 135, 48267 Sv. Petar Orehovec

Lokacija: Gregurovec 23, 48260 Križevci

Odgovorna osoba: Đurđa Jakovljev- član uprave

Broj zaposlenih: 6

MBS: 010079826

OIB: 69972253924

IBAN: HR 9023400091110962210, PBZ d.d.

e-pošta: info@bioplinara.com

Tel: +385 48 850 134

Tvrtka Bioplinska elektrana Orehovec d.o.o. izgradila je bioplinsko postrojenje snage 1,2 MW u Orehovcu koje je pušteno u pogon u rujnu 2016. godine. Kako bi učinkovito koristili otpadnu toplinsku energiju iz bioplinare uz bioplinsko postrojenje izgradit će se postrojenje za preradu biološkog otpada, a  preostala toplinska energija plasirat će se za grijanje javnih objekata.

Bioplinska elektrana Orehovec: 1,2 MW

  • Odabrana tehnologija: agriKomp
  • Odabrani izvođači: agriKomp i Hidroregulacija d.d.
  • Vrijednost investicije: 4.467.382,00 EUR
  • Puštanje u pogon: u pogonu

 

Bioplinsko postrojenja za proizvodnju električne energije snage 1,2 MW smješteno je u općini Sveti Petar Orehovec (naselje Sveti Petar Orehovec) u Koprivničko- križevačkoj županiji. U ruralnom području poput naselja Sveti Petar Orehovec gradnja bioplinske elektrane primjeren je sustav za zatvaranje proizvodno-prerađivačkog poljoprivrednog procesa jer se omogućava dobivanje toplinske i električne energije kao i za osiguranje izvrsnoga gnojiva kojeg predstavlja prerađeni kosupstrat. Izgradnja bioplinskog postrojenja za proizvodnju električne energije započela je u 2015. godini. S prvim punjenjem bioplinskog postrojenja počelo se u svibnju 2016. godine, a pogon je punim radnim kapacitetom započeo u prosincu 2016. godine.

 

Bioplinsko postrojenje koncipirano je kao kontinuirano punjeno i radit će u srednjem odnosno mezofilnom temperaturnom području, u anaerobnom okolišu, dakle okolišu bez prisutnosti kisika. Energetska vrijednost tako dobivenog bioplina iznosi od 5,2 do 6,5 kWh/m3 bioplina. Iz toga će se u postupku su-proizvodnje ili kogeneracije proizvesti 83,8% upotrebljive energije, dok su ostalo gubici u pretvorbi. Od te energije proizvodi se približno 42,1% električne energije i 41,7% toplinske energije.

Proizvedena električna energija predaje se u mrežu, dok će se proizvedena toplina koristiti za potrebe obrade sirovine za proizvodnju bioplina

Slika 2: Predložena shema dvostupanjskog postrojenja za bioplin

 

Ulazni materijal (biomasa)

Sirovine za proizvodnju bioplina dijele se na dvije osnovne skupine:

Supstrati:

  •      Gnojiva: goveđa i svinjska gnojovka i gnoj, peradarski gnoj;
  •      Biljna biomasa: kukuruzna, od sirka, žitna i travna silaža, svježi otkos trave, ostaci krme, proizvoda;
  • Kosupstrati odnosno otpad prehrambeno prerađivačke industrije:
  •      Životinjski nusproizvodi koji uključuju ostatke hrane, mast, otpadno voće i povrće, kompost, industrijske otpadne vode bogate bjelančevinama i ugljikohidratima, otpadne tvari kod razgradnje masti.

Za potrebe proizvodnje električne energije iz bioplina nužno je osigurati stabilne i dostatne količine otpada biološkog porijekla koji je sirovina u proizvodnji. Druga komponenta biootpada sastoji se od gnojovke (tekućeg kravljeg gnoja) koju će isporučivati stočari i ratari iz regije s kojima su već potpisani ugovori o otkupu za razdoblje od 15 – 20 godina. Stočarima gnojovka predstavlja svojevrsni problem zbog zakonski propisanog načina zbrinjavanja (u skladu s nitratnom direktivom Europske unije) te će je besplatno dovoziti i ustupati bioplinskom postrojenju. Proces stvaranja bioplina – anaerobna digestija, zahtijeva osim navedene primarne sirovine i upotrebu supstrata. Za supstrat pri proizvodnji bioplina mogu poslužiti različiti tipovi biomase. Zbog povoljnih karakteristika i blizine dobavljača kao supstrat za proizvodnju bioplina u sklopu bioplinskog postrojenja koristi se kukuruzna silaža.
Za otkup električne energije potpisuje se 14-godišnji ugovor sa Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) po povlaštenoj feed-in tarifi, koja se korigira na godišnjoj razini prema inflaciji i porastu cijena energenata.

Bioplinska elektrana Orehovec:

  • Odabrana tehnologija : AAT

Predmet investicije jest izgradnja postrojenja za primarnu obradu sirovina kapaciteta 23.000 tona godišnje u općini Sveti Petar Orehovec (naselje Sveti Petar Orehovec) u Koprivničko- križevačkoj županiji. U ruralnom području poput naselja Sveti Petar Orehovec gradnja bioplinske elektrane i postrojenja za preradu biootpada primjeren je sustav za zatvaranje proizvodno-prerađivačkog poljoprivrednog procesa jer se omogućava dobivanje toplinske i električne energije kao i za osiguranje izvrsnoga gnojiva kojeg predstavlja prerađeni kosupstrat. Uz već izgrađenu bioplinsku elektranu sagradit će se postrojenje za primarnu obradu sirovina. Izgradnja postrojenja za primarnu obradu sirovina predviđena je u travnju 2017. godine, a puštanje u pogon u drugoj polovici 2017.

 

 

Slika 3. Mogućnosti korištenja ostataka hrane

Investicija u proizvode namijenjene svim bioplinskim postrojenjima davat će sinergijske učinke; povezat će povećanje iskorištavanja kapaciteta proizvodnje bioplinskih postrojenja, povećat će iskorištenje otpadne toplinske energije postrojenja, povećati korištenje obnovljivih izvora energije i omogućiti proizvod koji je supstitut za kukuruznu silažu.

Direktiva 2008/98 / EC postavlja osnovne pojmove i definicije koji se odnose na gospodarenje otpadom, kao što je definicija otpada, recikliranje, oporabu. To uključuje dva nova cilja za recikliranja i oporabu koji se žele postići do 2020. godine: 50% priprema za ponovnu uporabu i recikliranje određenih otpadnih materijala iz kućanstava i drugih podrijetla sličnim kućanstvima. Direktiva zahtijeva da države članice donesu planove gospodarenja otpadom i programe prevencije otpada.

Postrojenje za preradu biootpada zadovoljit će dvije kritične potrebe:

  1. općinama će omogućiti troškovno učinkovitu alternativu odlaganja otpada (Direktiva 2008/98/EC o otpadu), te
  2. To će zadovoljiti rastuću potražnju za AD kao glavnim načinom pretvorbe otpadne hrane u obnovljive izvore energije.

Postrojenje za preradu biootpada će ponuditi:

  • Prilagođeno lokalno rješenje za zbrinjavanje biootpada
  • Velike kapacitete otpakiravanja
  • Sveobuhvatno rješenje za pakiran i nepakiran, čvrst i tekući otpad hrane
  • Naša usluga je troškovno učinkovito rješenje
  • Jeftiniji način za zbrinjavanje i recikliranje otpada hrane od deponija
  • Dugoročni ugovori nude sigurnost
  • Održivi način obrade otpada
  • Smanjene emisije ugljičnog dioksida
  • Ekološko rješenje za proizvodnju obnovljive energije i gnojiva bogatog hranjivim tvarima
  • Sigurnost protiv predloženog znatnog povećanja poreza na odlagališta

Za potrebe obrade primarnog supstrata uz bioplinsko postrojenje previđa se izgradnja postrojenja za obradu istog. Primarni supstrat dovozi se kamionima u prostor prijema sirovine.

Ključni brojevi neopasnog otpada koji mogu ići u anaerobnu digestiju popisani su u pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (Na temelju članka 15. stavka 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13)).

Zbog svojih tehničkih karakteristika može se oporabiti samo čisti biootpad, bez primjesa anorganskog podrijetla. Međutim, velike količine biootpada dolaze u ambalažnim pakiranjima pa je prije ulaska u fermentore potrebno razdvojiti organski od anorganskog otpada. Zbog toga postrojenje za proizvodnju bioplina iz brojnih dostupnih vrsta biootpada u gradovima mora sadržavati dio u kojem se odvija predtretman. U tom se dijelu procesa uklanjaju sve nečistoće.

Proizvodnja bioplina iz biootpada koji se prikuplja u gradovima zahtjeva izgradnju postrojenja koje mora biti prilagođeno sastavu tog otpada. To znači da značajan dio investicije mora biti namijenjen predtretmanu ulazne sirovine kako bi se ona na adekvatan način pripremila za fermentaciju. Unatoč tome, može se izgraditi profitabilno postrojenje. Međutim, mora se uvijek imati na umu da već ranije spomenuta dva bitna aspekta : radi se o zamjeni fosilnih izvora energije obnovljivim te se doprinosi zaštiti okoliša kroz energetsku oporabu otpada koji se sada najvećim dijelom odlaže na odlagalište i smanjenju emisije stakleničkih plinova.