VDM Energija d.o.o. - Viljevo

Bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije snage 1 MWh smješteno je u općini Viljevo u  Osječko-baranjskoj županiji. U ruralnom području poput naselja Viljeva gradnja bioplinske elektrane primjeren je sustav za zatvaranje proizvodno-prerađivačkog poljoprivrednog procesa jer se omogućava dobivanje toplinske i električne energije kao i za osiguranje izvrsnoga gnojiva kojeg predstavlja prerađeni kosupstrat. Izgradnja bioplinskog postrojenja za proizvodnju električne energije započela je u srpnju 2016., uz pomoć financiranja iz bankarskog kredita. Probni rad u trajanju od 2-3 mjeseca uz dobivanje Uporabne dozvole odvijao se sredinom 2018. godine, a puni pogon započeo je krajem 2018. godine.

Bioplinsko postrojenje koncipirano je kao kontinuirano punjeno i radi u srednjem odnosno mezofilnom temperaturnom području, u anaerobnom okolišu, dakle okolišu bez prisutnosti kisika.

Energetska vrijednost tako dobivenog bioplina iznosi od 5,2 do 6,5 kWh/m³ bioplina. Iz toga se u postupku su-proizvodnje ili kogeneracije proizvodi 83,8% upotrebljive energije, dok su ostalo gubici u pretvorbi. Od te energije proizvodi se približno 42,1% električne energije i 41,7% toplinske energije.

Proizvedena električna energija predaje se u mrežu, dok se proizvedena toplina koristi za potrebe obrade sirovine za proizvodnju bioplina.

Slika 2: Predložena shema dvostupanjskog postrojenja za bioplin

Ulazni materijal (biomasa)

Sirovine za proizvodnju bioplina dijele na dvije osnovne skupine:

• Supstrati:
•    Gnojiva: goveđa i svinjska gnojovka i gnoj, peradarski gnoj;
•    Biljna biomasa: kukuruzna, od sirka, žitna i travna silaža, svježi otkos trave, ostaci krme, proizvoda;
• Kosupstrati odnosno otpad prehrambeno prerađivačke industrije:
•    Životinjski nusproizvodi koji uključuju ostatke hrane, mast, otpadno voće i povrće, kompost, industrijske otpadne vode bogate bjelančevinama i ugljikohidratima, otpadne tvari kod razgradnje masti.

Za potrebe proizvodnje električne energije iz bioplina nužno je osigurati stabilne i dostatne količine otpada biološkog porijekla koji je sirovina u proizvodnji. Druga komponenta biootpada sastoji se od gnojovke (tekućeg kravljeg gnoja) koju će isporučivati stočari i ratari iz regije s kojima su već potpisani ugovori o otkupu za razdoblje od 15 – 20 godina. Stočarima gnojovka predstavlja svojevrsni problem zbog zakonski propisanog načina zbrinjavanja (u skladu s nitratnom direktivom Europske unije) te će je besplatno dovoziti i ustupati bioplinskom postrojenju. Proces stvaranja bioplina – anaerobna digestija, zahtijeva osim navedene primarne sirovine i upotrebu supstrata. Za supstrat pri proizvodnji bioplina mogu poslužiti različiti tipovi biomase. Zbog povoljnih karakteristika i blizine dobavljača kao supstrat za proizvodnju bioplina u sklopu bioplinskog postrojenja koristi se kukuruzna silaža.

Za otkup električne energije potpisuje se 14-godišnji ugovor sa Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) po povlaštenoj feed-in tarifi, koja se korigira na godišnjoj razini prema inflaciji i porastu cijena energenata.